Ugovor o pozajmici u BiH: kompletan vodič (primjer + objašnjenje)
Ugovor o pozajmici jedan je od najčešćih pravnih poslova među fizičkim i pravnim licima u Republici Srpskoj. Iako djeluje jednostavno, pravilno sastavljen ugovor o pozajmici ključan je za zaštitu interesa obje strane i izbjegavanje sporova. Ovaj vodič objašnjava šta je pozajmica, kako se reguliše prema propisima Republike Srpske, koje obaveze imaju zajmodavac i zajmoprimac, te donosi praktičan primjer ugovora.
Šta je ugovor o pozajmici prema propisima Republike Srpske?
Ugovor o pozajmici je pravni posao kojim zajmodavac predaje u svojinu zajmoprimcu određeni iznos novca ili drugu zamjenljivu stvar, a zajmoprimac se obavezuje da vrati istu količinu stvari iste vrste i kvaliteta. U Republici Srpskoj pozajmica se uređuje pravilima obligacionog prava, a u praksi se najčešće odnosi na novac.
Bitno je razumjeti da pozajmica može biti bez kamate, ali se kamata može ugovoriti ako se obje strane tako dogovore. Po Zakonu o obligacionim odnosima u ugovorima u privredi zajmoprimac duguje kamatu i ako ona nije ugovorena.
Ovaj ugovor se može zaključiti usmeno, ali se u pravnoj praksi uvijek preporučuje pisani oblik, posebno kada se radi o većim iznosima, jer pisani trag omogućava lakše dokazivanje u slučaju spora. Pisani ugovor predstavlja važan instrument pravne sigurnosti i poslovne discipline među ugovornim stranama.
Da li je ugovor o pozajmici obavezan u pisanom obliku?
Iako zakon ne zahtijeva strogo pisanu formu, pisani ugovor o pozajmici je od suštinske važnosti. Pisani oblik omogućava dokazivanje visine pozajmice, roka vraćanja, načina vraćanja i eventualne ugovorene kamate. U slučaju spora, sud se prvenstveno oslanja na sadržaj pisanog ugovora, a izostanak preciznih odredbi može otežati dokazivanje namjere stranaka.
U praksi je poželjno da se uz ugovor prilože i dokazi o predaji pozajmice, poput bankarskog izvoda, potvrde ili priznanice, a sve u cilju jačanja pravne sigurnosti.
Koji su osnovni elementi dobro sastavljenog ugovora o pozajmici?
Ugovor o pozajmici u Republici Srpskoj mora sadržavati jasne podatke o stranama, tačan iznos pozajmice, rok vraćanja i eventualne kamate. Takođe se preporučuje definisanje načina vraćanja novca, primjerice uplatom na račun, gotovinski ili kroz rate. Ukoliko se ugovara kamata, ona mora biti jasno naznačena kako bi se izbjegla njena ništavost.
Da li se kamata mora ugovoriti i kako se obračunava?
Kamata kod pozajmice u Republici Srpskoj nije obavezna. Ukoliko se želi ugovoriti kamata, mora biti jasno definisana u ugovoru, kako se obračunava i da li se obračunava na godišnjem ili mjesečnom nivou.
Ako kamata nije ugovorena, pozajmica se smatra beskamatnom. Međutim, ako zajmoprimac zakasni s vraćanjem, primjenjuje se zakonska zatezna kamata od dana dospijeća, i to bez obzira na to što ugovorna kamata nije predviđena. Zatezna kamata ima funkciju zaštite zajmodavca u slučaju kašnjenja.
Kako se definiše rok vraćanja pozajmice?
Rok vraćanja mora biti jasno naznačen, bilo kao određeni datum, bilo kao uslov (na zahtjev, u ratama i slično). Ako rok nije naveden, podrazumijeva se da je pozajmicu potrebno vratiti nakon što zajmodavac to zatraži, ali uz ostavljanje primjerenog roka koji ne može biti kraći od dva meseca računajući od zajmodavčevog traženja da mu se zajam vrati.
Jasno naznačen rok izbjegava tumačenja i olakšava eventualne postupke naplate. U praksi se često ugovara fleksibilan rok, ali to uvijek treba biti zapisano u jasno razumljivoj formi kako bi se izbjegle nesuglasice.
Kako zaštititi obje strane prilikom zaključenja ugovora o pozajmici?
Najbolju zaštitu pruža detaljan i pravno ispravan ugovor. Strane bi trebalo da jasno definišu sve relevantne stavke, uključujući predaju novca, rokove, način vraćanja, kamatu i obezbjeđenje. Ugovor može predvidjeti i ugovorne kazne u slučaju kašnjenja, što dodatno motiviše zajmoprimca da uredno izvrši svoje obaveze.
Posebno je važno da ugovor potpišu obje strane i da svaki potpis bude jasan i nesporan. Ukoliko se radi o većim iznosima, poželjno je ovjeriti potpise kod notara radi sigurnosti i lakšeg dokazivanja. Iako ovjera nije zakonska obaveza, ona predstavlja praktičnu prednost.
Može li se ugovor o pozajmici raskinuti i šta ako dužnik ne vrati novac?
Ugovor se može raskinuti sporazumno, dok jednostrani raskid zavisi od okolnosti, naročito ako je zajmoprimac u docnji. Nakon isteka roka zajmodavac ima pravo tražiti prisilnu naplatu, uključujući pokretanje sudskog postupka. U sudskom postupku najvažniju ulogu ima pisani ugovor, kao i dokazi o predaji novca.
Primjer ugovora o pozajmici za Republiku Srpsku
Ovaj primjer je informativnog karaktera. Preporučuje se da konsultujete advokata radi sastavljanja Ugovora.

UGOVOR O POZAJMICI
Zaključen dana __________ u __________.
Između:
1. Zajmodavac:
Ime i prezime: __________________________
Adresa: ________________________________
JMBG: __________________________________
2. Zajmoprimac:
Ime i prezime: __________________________
Adresa: ________________________________
JMBG: __________________________________
Strane zaključuju sljedeći
UGOVOR
Zajmodavac daje zajmoprimcu na pozajmicu iznos od __________ KM, koji zajmoprimac potvrđuje da je primio u cijelosti.
Zajmoprimac se obavezuje vratiti isti iznos najkasnije do __________, uplatom na račun zajmodavca broj __________ ili predajom gotovine.
Strane su saglasne da se na pozajmicu obračunava (ne obračunava) kamata u iznosu od __________ % godišnje.
U slučaju kašnjenja primjenjuje se zakonska zatezna kamata.
Ugovor je sačinjen u dva identična primjerka, po jedan za svaku stranu.
Potpisi:
_________________ (Zajmodavac)
_________________ (Zajmoprimac)
Koje ključne obaveze ima zajmodavac prema Zakonu o obligacionim odnosima?
Zajmodavac je dužan da zajmoprimcu preda obećane stvari u ugovorenom roku, a ako rok nije određen, dužan je izvršiti predaju onda kada zajmoprimac to zatraži. Zakon predviđa i specifične rokove zastare, pa tako pravo zajmoprimca da zahtijeva predaju pozajmice zastarijeva u roku od tri mjeseca od trenutka kada zajmodavac dospije u kašnjenje, odnosno najkasnije godinu dana od zaključenja ugovora, čime se ograničava mogućnost dugotrajnog čekanja na ispunjenje obaveze.
Posebno je važno razumjeti da zajmodavac ima pravo odbiti predaju stvari ako se pokaže da su materijalne prilike zajmoprimca toliko loše da je neizvjesno da li će on moći vratiti zajam. Ovo pravo postoji samo ako zajmodavac pri zaključenju ugovora nije znao za takve okolnosti ili ako je pogoršanje nastalo naknadno. Ipak, čak i u takvim situacijama, zajmodavac mora predati pozajmicu ako zajmoprimac pruži adekvatno obezbjeđenje, što štiti ravnotežu ugovornih obaveza i sprječava zloupotrebu ugovora.
U slučaju materijalnih nedostataka pozajmljenih stvari, zajmodavac odgovara za štetu koju takvi nedostaci prouzrokuju zajmoprimcu. Razlika nastaje kada se radi o zajmu bez naknade, jer u tom slučaju zajmodavac odgovara samo ako je znao ili morao znati za nedostatke, a nije o njima obavijestio zajmoprimca. Ova odredba naglašava princip savjesnosti i poštenja i u besplatnim pravnim poslovima.
Koje su osnovne obaveze zajmoprimca prema zakonu?
Zajmoprimac je dužan vratiti istu količinu stvari, iste vrste i kvaliteta u ugovorenom roku, čime se osigurava jednakost u vrijednosti vraćene obaveze. Ako rok nije određen, zakon mu ostavlja mogućnost da vrati zajam tek po isteku primjerenog roka koji ne može biti kraći od dva mjeseca od dana kada zajmodavac zahtijeva vraćanje. Ovakvo rješenje pruža zaštitu zajmoprimcu i sprečava iznenadne i nerealne zahtjeve za vraćanje pozajmice.
Zajmoprimac ima i pravo izbora pri vraćanju ukoliko je ugovoreno da će pozajmljene stvari biti vraćene u novcu. Ako je u zajam primio stvari, a u ugovoru je navedeno da vraća iznos u novcu, on ipak može odlučiti da vrati samu stvar umjesto novčanog ekvivalenta. Isto važi i kada se pozajmljena stvar ne može vratiti u istom obliku ili kvalitetu, omogućavajući fleksibilnost i izbjegavanje dodatnih komplikacija.
Zakon daje zajmoprimcu mogućnost da odustane od ugovora prije nego što mu zajmodavac preda pozajmljene stvari, ali samo pod uslovom da nadoknadi štetu ako je njegovim odustajanjem zajmodavcu nanesena bilo kakva materijalna posljedica. Ovim se postiže ravnoteža između slobode ugovaranja i odgovornosti za posljedice preduzetih koraka.
Zajmoprimac može vratiti zajam i prije ugovorenog roka, ali mora blagovremeno obavijestiti zajmodavca o svojoj namjeri i nadoknaditi eventualnu štetu koju tako prouzrokuje. Rano vraćanje nije uvijek povoljno za zajmodavca, posebno ako je finansijski planirao korištenje pozajmljenog iznosa do određenog datuma, pa zakon i u tome predviđa zaštitne mehanizme.
Šta se dešava kada je pozajmica namjenska i kakve obaveze to nosi?
Namjenski zajam je vrsta pozajmice kod koje je ugovorom unaprijed određena svrha za koju zajmoprimac smije upotrijebiti pozajmljeni novac. Ova svrha može biti kupovina određene robe, finansiranje poslovnog projekta ili neka druga izričito ugovorena namjena. Iako se u običnim pozajmicama svrha ne određuje, kod namjenskog zajma to je ključni element ugovora.
Ako zajmoprimac upotrijebi sredstva u drugu svrhu od one koja je ugovorena, zajmodavac ima pravo jednostrano raskinuti ugovor. Takvo pravo proizlazi iz činjenice da je namjena bila bitna odredba ugovora i da bi njeno kršenje predstavljalo povredu ugovornih obaveza. Raskidom ugovora zajmodavac može zahtijevati hitno vraćanje pozajmljenog iznosa, zajedno sa eventualnom naknadom štete ako je ona nastala.
Ova zakonska rješenja posebno su važna u poslovnim i investicionim pozajmicama gdje zajmodavac očekuje da njegov novac bude uložen na način koji garantuje vraćanje ili ostvarenje dogovorene koristi. Namjenski zajam zato predstavlja poseban oblik finansijske zaštite i kontrole nad trošenjem sredstava.
Zašto je važno da ugovor pripremi advokat?
Iako se ugovor o pozajmici čini jednostavnim, svaka pravna situacija ima svoje specifičnosti. Advokat može prilagoditi ugovor potrebama klijenta, uključiti dodatne mehanizme zaštite, provjeriti usklađenost sa važećim propisima i upozoriti na potencijalne rizike.
Profesionalno pripremljen ugovor daje sigurnost stranama i umanjuje mogućnost budućih nesporazuma, posebno kod pozajmica koje uključuju veliki novac, kamatu ili dugoročne obaveze.
Za sve dodatne informacije, stručno savjetovanje ili izradu pravno ispravnog ugovora o pozajmici, možete nas kontaktirati i naša advokatska kancelarija rado će vam pružiti potpunu pravnu podršku.
Advokati Blagojević, Ulica Veselina Masleše 24, 2. sprat, Banja Luka, +387 51 212 892, +387 66 662 972.



