Posao bi trebao biti mjesto gdje svaki radnik osjeća sigurnost, poštovanje i profesionalno priznanje. Ipak, realnost je da mnogi zaposleni na svom radnom mjestu doživljavaju suprotno ponižavanje, omalovažavanje i sistematsko psihičko iscrpljivanje. To iskustvo ima ime: mobing.
U Republici Srpskoj, kao i u ostatku Bosne i Hercegovine, mobing je sve prisutnija pojava. Ljudi o njemu nerado govore jer se boje posljedica, a često ne znaju da imaju zakonsku zaštitu. Zato je važno znati da niste sami, niste bez odbrane i vaša prava nisu samo mrtvo slovo na papiru. A advokat za radno pravo u Banja Luci može biti upravo onaj koji će ta prava oživjeti i zaštititi.
1. Šta je mobing i kako ga razlikovati od običnog konflikta?
Mobing se ne dešava u jednom danu. On se gradi postepeno: počinje sitnim uvredama, suptilnim ignorisanjem ili davanjem zadataka koji nemaju smisla. Vremenom, to postaje svakodnevica radnika. Osjećaj da se sistematski potcjenjuje, izoluje i psihički razara.
Pravna definicija mobinga govori o dugotrajnom, ponavljanom i sistematskom psihičkom uznemiravanju koje ima za cilj da naruši dostojanstvo zaposlenog. To je ključna razlika od običnog konflikta: konflikti su povremeni i rješivi razgovorom, dok je mobing planiran, produžen i usmjeren na jednu osobu.
2. Posljedice mobinga – mnogo dublje nego što se misli
Mobing nije samo neprijatnost na poslu. On ostavlja duboke tragove na zdravlju i životu radnika.
- Psihološke posljedice: hroničan stres, anksioznost, depresija, gubitak samopouzdanja. Ljudi često kažu da se osjećaju "kao da više ne vrijede".
- Fizičke posljedice: razna fizička oboljenja prouzrokovana dugotrajnim stresom
- Društvene posljedice: izolacija, narušeni odnosi sa porodicom, povlačenje u sebe.
- Profesionalne posljedice: smanjena produktivnost, česti izostanci sa posla, a nerijetko i odlazak iz firme uz osjećaj nepravde.
Poslodavci često računaju na to da će radnik “sam otići” zbog pritiska. Upravo zato zakon predviđa pravnu zaštitu da radnik ne bi morao napustiti posao pod prisilom.
3. Šta kaže Zakon o radu Republike Srpske
Prema Zakonu o radu RS, svaki poslodavac je obavezan da obezbijedi uslove rada u kojima nema diskriminacije i uznemiravanja. Mobing je jasno definisan kao oblik nedozvoljenog ponašanja.
Članom 24 Zakona o Radu Republike Srpske propisano je:
"Mobing je specifičan oblik ponašanja na radnom mjestu, kojim jedno ili više lica sistematski, u dužem periodu, psihički zlostavlja ili ponižava drugo lice s ciljem ugrožavanja njegovog ugleda, časti, ljudskog dostojanstva i integriteta.
Poslodavac je dužan da preduzme pravovremene i efikasne mjere s ciljem sprečavanja nasilja na osnovu pola, diskriminacije, uznemiravanja, seksualnog uznemiravanja u radu i/ili u vezi sa radom i mobinga, te ne smije preduzimati nikakve mjere prema radniku zbog činjenice da se žalio na nasilje, diskriminaciju, uznemiravanje, seksualno uznemiravanje i mobing."
Zaposleni ima pravo na zaštitu u tri koraka:
- Unutar firme – radnik može uputiti prigovor poslodavcu ili nadležnom licu. Ako poslodavac ne reaguje, to mu se kasnije može uzeti kao otežavajuća okolnost pred sudom.
- Pred inspekcijom rada – inspektor može izvršiti nadzor, saslušati obje strane i narediti poslodavcu da ukloni nepravilnosti.
- Sudski postupak – radnik može da pokrene pred nadležnim sudom postupak za ostvarivanje prava i naknadu štete od poslodavca u skladu sa zakonom.
U slučaju spora, na poslodavcu je teret dokazivanja da nije bilo diskriminacije, odnosno da je postupljeno u skladu sa zakonom, ukoliko lice koje traži zaposlenje, odnosno lice koje je zaposleno iznese činjenice koje opravdavaju sumnju da je poslodavac postupio protivno odredbama Zakona o radu kojim je regulisana zabrana mobinga.
U slučajevima nasilja na osnovu pola, uznemiravanja i seksualnog uznemiravanja i mobinga, nijedna odredba ovog zakona ne može se tumačiti kao ograničavanje ili umanjivanje prava na vođenje krivičnog ili građanskog postupka.
4. Kako advokat za radno pravo u Banja Luci može pomoći
Sam radnik često ne zna šta sve spada u mobing, a šta ne. Tu nastupa advokat, koji procjenjuje situaciju i vodi cijeli postupak.
- Procjena slučaja: advokat razgovara s vama, sluša šta se dešava i poredi sa zakonskim kriterijima.
- Prikupljanje dokaza: od mailova, poruka, dopisa, do izjava svjedoka i medicinske dokumentacije.
- Prigovori i zahtjevi: advokat piše prigovore poslodavcu i zahtjeve inspekciji rada.
- Tužba: ako nema dogovora, advokat podnosi tužbu i zastupa vas pred sudom radi ostvarivanja prava i naknade štete
Zašto baš advokat iz Banja Luke? Zato što lokalni advokati poznaju praksu ovdašnjih sudova, znaju kako odlučuju Osnovni i Okružni sud u Banja Luci, a imaju i iskustva sa lokalnim firmama i inspekcijama. To znači da unaprijed mogu realno procijeniti šanse i predložiti najbolju strategiju.
5. Kako izgleda sudski proces za mobing
Sudski procesi traju, ali kada su dobro pripremljeni, donose rezultate.
- Podnošenje tužbe – preko advokata, sa svim dokazima.
- Ročišta – Nakon pokretanja sudskog postupka, sud dostavlja tužbu sa predloženim dokazima tužitelja tuženoj strani na odgovor, a nakon dostavljenog odgovora na tužbu ili isteka roka za odgovor na tužbu, sud zakazuje pripremno ročište na kojem se dokazi predlažu. Nakon završenog pripremnog ročišta zakazuje se glavna rasprava na kojoj se dokazi izvodi, saslušavaju se parnične stranke i svjedoci....
- Presuda – sud može naložiti da mobing prestane i da se plati odšteta.
6. Zašto radnici ćute i kako prevazići strah
Najčešći razlog zašto se mobing ne prijavljuje jeste strah. Ljudi se plaše da će izgubiti posao, da će im se kolege okrenuti ili da im niko neće vjerovati.
Ali:
- zakon vas štiti od uznemiravanja i seksualnog uznemiravanja, nasilja po osnovu pola, kao i sistematskog zlostavljanja radnika od poslodavca i drugih zaposlenih,
- niste sami – potražite pravnu pomoć advokata,
- dokazi su na vašoj strani – pisani tragovi, ljekarske potvrde i svjedoci ne mogu se ignorisati.
Primjer iz prakse: U Banja Luci je radnik javnog preduzeća trpio stalne prijetnje otkazom i ponižavanja koja su okarakerisana kao mobing. Kada je uz advokata podnio tužbu, poslodavac je u toku procesa pristao na nagodbu i platio značajnu odštetu, jer je znao da će u sudskom postupku biti utvrđena njegova odgovornost.
7. Praktični savjeti ako ste žrtva mobinga
- Vodite dnevnik – bilježite sve sa datumima.
- Čuvajte mailove i poruke
- Idite kod ljekara – medicinska dokumentacija potvrđuje psihičke i fizičke posljedice.
- Razgovarajte sa kolegama – možda i oni imaju ista iskustva.
- Ne odustajte – advokat je tu da vas zaštiti.
8. Uloga sindikata i radničkih savjeta u zaštiti od mobinga
Mobing nije samo problem pojedinca – to je problem čitave radne sredine. Kada se jednom pojavi i ostane nekažnjen, on postaje obrazac ponašanja i širi se među kolegama. Upravo zato je važno da se u proces zaštite uključe sindikati.
Sindikati imaju dužnost i pravo da štite radnike, pa i u slučajevima mobinga. Oni mogu:
- da posreduju između radnika i poslodavca,
- da obavijeste inspekciju rada,
- da pruže podršku zaposlenom tokom sudskog procesa.
Zašto je ovo važno?
Zato što radnik često osjeća da je sam. Kada mu sindikat stane iza leđa, on dobija i moralnu i pravnu podršku.
9. Prevencija mobinga – šta poslodavci mogu (i moraju) uraditi
Iako se najčešće govori o tome kako se radnici mogu zaštititi, jednako je važno naglasiti da je odgovornost za prevenciju mobinga na poslodavcima. Zakon obavezuje poslodavca da obezbijedi radno okruženje u kojem nema zlostavljanja, diskriminacije i uznemiravanja.
Prevencija znači:
- donošenje internih pravilnika i politika protiv mobinga,
- edukaciju menadžera i zaposlenih o tome šta je mobing i zašto je zabranjen,
- postavljanje jasnih procedura za prijavu i rješavanje pritužbi,
- zaštitu onih koji prijave mobing od odmazde.
Zašto je prevencija ključna?
Zato što je ona jeftinija i zdravija opcija i za poslodavca i za radnike. Umjesto višegodišnjih sudskih procesa i narušenih odnosa u kolektivu, poslodavac kroz jasne mehanizme prevencije može da zaustavi mobing na samom početku.
Primjer: U jednoj banjalučkoj kompaniji uveden je “anonimni sandučić” za prijave mobinga i drugih nepravilnosti. Svaka prijava se obrađuje kroz interni odbor, a poslodavac je obavezan da preduzme mjere. Rezultat? Zaposleni se osjećaju sigurnije i imaju povjerenja da se njihov glas čuje.
10. Najčešća pitanja (FAQ)
1. Da li se mobing mora dokazati svjedocima?
U sudskom postupku nisu propisana dokazna sredstva koja se moraju koristiti. Tužilac, u dogovoru sa advokatom , odlučuje na koji način će dokazivati činjenicu mobinga.
2. Mogu li dobiti odštetu ako sam pretrpio mobing?
Da. Ako sud utvrdi da ste pretrpjeli mobing na radnom mjestu obavezaće poslodavca da vam isplati naknadu štete.
3. Kolika je odšteta moguća?
Odšteta zavisi od trajanja mobinga, intenziteta i posljedica. Sudovi u RS dosuđuju visinu naknade štete prema slobodnom sudskom uvjerenju.
4. Može li poslodavac biti krivično odgovoran?
Da, u ekstremnim slučajevima. Mobing može biti povezan sa drugim krivičnim djelima (npr. zlostavljanje).
5. Šta ako se mobing vrši od strane kolega, a ne šefa?
Poslodavac pasivno legitimisan u postupku za ostvarivanje sudske zaštite zbog zlostavljanja na radu i samo on može biti tužen, bez obzira ko je izvršilac radnji mobinga, dok fizičko lice kao izvršilac zlostavljanja (za razliku od uznemiravanja po osnovu diskriminacije) nije pasivno legitimisano. Navedeno proizlazi i iz odredaba člana 24. stav 6. i 25. stav 1. Zakona o radu, a prema kojim zakonskim odredbama je poslodavac dužan da preduzme pravovremene i efikasne mjere s ciljem sprečavanja mobinga, dok u slučaju utvrđenja diskriminacije na radu (mobinga) odgovara poslodavac.
6. Da li se jedan konflikt na poslu može smatrati mobingom?
Mobing je specifičan oblik ponašanja na radnom mjestu u dužem vremenskom periodu, pa pojedinačan događaj nema karakter mobinga.
Zaključak
Mobing predstavlja kršenje ljudskih prava uz primjenu metoda diskriminacije, što rezultira povredom dostojanstva, integriteta, časti i ugleda ličnosti.
Mobing na poslu nije sitna neprijatnost, već ozbiljno narušavanje ljudskog dostojanstva i zdravlja. On pogađa i psihu i tijelo, i uništava kvalitet života. Ali mobing nije kraj – on je znak da treba reagovati i zaštititi se.
Pravni sistem Republike Srpske vam daje alate, a advokat za radno pravo u Banja Luci može biti onaj koji će vas provesti kroz taj proces. Sa pravnom podrškom, mobing se može zaustaviti, a vi možete povratiti svoje dostojanstvo, pa čak i dobiti naknadu za svu pretrpljenu štetu.
Najvažnije – ne ćutite. Mobing prestaje onog trenutka kada odlučite da ga prijavite i stanete u svoju odbranu.